Austrijsko pravo omogućava državljanima trećih zemalja koji žive u Austriji i imaju važeću boravišnu dozvolu da dovedu svoje najbliže članove porodice. Centralni pravni osnov čine §§ 46 do 48 Zakona o nastanjenju i boravku (NAG).
Osoba u Austriji se u zakonu naziva „osoba koja spaja porodicu“ (Zusammenführende). Ona mora imati boravišnu dozvolu koja daje pravo na spajanje porodice – npr. Rot-Weiß-Rot karticu plus, dozvolu nastanjenja ili boravišnu dozvolu „Daueraufenthalt – EU“.
Osoba koja spaja porodicu mora istovremeno ispunjavati više uslova. Ako i samo jedan nedostaje, zahtjev se odbija.
Zahtjev za spajanje porodice podnosi se u pravilu kod austrijske ambasade ili konzulata u matičnoj zemlji – dakle tamo gdje živi član porodice koji dolazi. U praksi to za državljane BiH znači: ambasada u Sarajevu; za Srbiju: ambasada u Beogradu.
Bračni partner koji dolazi mora prije ulaska u Austriju dokazati znanje njemačkog na nivou A1 (§ 21a NAG). Nakon ulaska važi Integrationsvereinbarung: u roku od dvije godine mora se ispuniti Modul 1 (njemački A2 + kurs o vrijednostima), u roku od pet godina Modul 2 (njemački B1). Ako se rok propusti, boravišna dozvola se ne može produžiti.
Priznati ispitni instituti su Österreichischer Integrationsfonds (ÖIF), Österreichisches Sprachdiplom (ÖSD) i Goethe-Institut. Ispitne termine u matičnoj zemlji treba rezervisati na vrijeme – čekanje na termin često traje više mjeseci.
Spajanje porodice ne slijedi isti postupak za sve. Ovisno o boravišnom statusu osobe koja spaja porodicu, važe različita pravila.
Spajanje porodice usko je povezano s drugim oblastima boravišnog prava. Ove stranice bi Vam mogle biti korisne:
Stanje: april 2026. Ovaj tekst služi za opšte informisanje i ne zamjenjuje pravno savjetovanje u pojedinačnom slučaju. Navedeni iznosi, kvote i trajanje postupka se mogu promijeniti. Za obavezujuću procjenu Vašeg slučaja kontaktirajte nas direktno.
Mag. Mirela Šarić Vas prati kroz cijeli postupak – lično u Salzburgu, telefonski ili putem videokonferencije.